недеља, 18. септембар 2011.

Ivana Maksić

Uskoro će, u okviru edicije Prva knjiga Matice Srpske iz Novog Sada, iz štampe izaći prva knjiga Ivane Maksić, pesnikinje, slikarke i prevoditeljke sa engleskog. Jurodivi blog donosi jednu pesmu iz rukopisa, kao i audio zapis čitanja pesme.

Reč se rečju izbija

Za-

seci duboko

nulti zahtev

zahvat prvi

kopča peta

rez osmi

na živ-

o

preseci

pupčanu vrpcu

veži u čvor

baci kroz noge

u vetar

gledajuć

o

reč da se

ne sapleteš i-

li zadaviš.

Ivana Maksić, iz zbirke O telo tvori me (2011)

Čitanje pesme možete čuti na sledećem linku.


уторак, 13. септембар 2011.

Vladimir Stojnić





Objavljena je nova knjiga pesama Vladimira Stojnića, Poziv na saučesništvo.
Jurodivi blog
donosi tri pesme iz knjige.



painkilleri na uklanjaju bol od mene već uklanjaju mene od bola koji ostaje na istom mestu gde je i bio. to je igra napredovanja/povlačenja tokom koje se poprište pomera od i ka predelima u kojima osećaji još uvek nisu zavrnuti ventili. i tako sve do ubrizgavanja nove doze kada nastupa privremeno primirje posle kojeg su teritorije drugačije raspoređene. bol je na liniji koja razdvaja dva stanja. drugi pored mene. spoljašnjost. ne-ja koje prođe predelom i kulturno se javi. poziv na saučesništvo je talas kože a koža je opna. predmet. tačka dodira ili rešetka tela iz kojeg nema izlaska. telo omogućava interpretaciju/postojanje. bol/drugi je podsetnik. stub u referentnom sistemu koji je istovremeno i predmet referentnosti.


LSD je moj bog.
entitet koji pretrči neprijateljsku teritoriju
između veš mašine i prozora.


razmena između mog tela u nastajanju
i oblika papira koji se popunjava i prazni.


pesma je deklarativnog karaktera:
ona ništa ne konstituiše.
preambula sadrži uputstvo o pranju.


moj bog je prepoznat kao neurotransmiter.
moj bog je savršena bio-hemijska kopija
pravog neurotransmitera koji kasni.


razapeta mapa otapa prozorsko okno.


napolju
čeka ghostwriter. imenuje svet.
ka
že: sumpor je emanacija koja se iznova rekreira u različitim govorno-tvorbeničkim pokretima.



mnogo je teže preživeti susret sa
nadrkanim taoistom
nego sa nadrkanim budistom

vrhunski taoista za doručak pojede
i do 6 kugli huserlove fenomenologije

u tkivo romana ulazi odlučno

ali neprimetno


u 8. poglavlju on je tekstom nezabeleženi
insekt koji miruje
na zidu gradske većnice

tamo ostaje i kada se radnja
preseli u predgrađa iznikla
iz velikih rupa na asfaltu


Vladimir Stojnić (1980)
iz knjige Poziv na saučesništvo (Mostart, Zemun, 2011)

четвртак, 1. септембар 2011.

agon broj 14


Novi, četrnaesti broj Agona, rubriku prevedena poezija posvetio je savremenim američkim pesnicima, u prevodu Nikole Živanovića i Vladimira Stojnića. Lujza Glik u svojim stihovima svakodnevnim jezikom progovara o smrti, dramatizujući lične i opštepoznate mitološke motive iz perspektive ženskih likova. Konstantna zapitanost nad manifestacijama ljudske prirode u miljeu prirodnih oaza urbanizovanog savremenog sveta, jedna je od osnovnih poetičkih preokupacija pesnika kineskog porekla Artura Zija. Suprotna dinamika pokreće poeziju Dajan Vord. U njenim pesmama sama reč pokušava da, putem digresija i semantičke rasparčanosti preoblikuje spoljni svet, prema zakonima diskursa.

Rubrika poezija donosi pesme Ognjena Petrovića, Dragoslave Barzut, Tamare Šuškić i Viktora Radonjića. U pismu Ognjena Petrovića spajaju se teatralna dramatizacija pesničkog iskustva i anti-utopistička koncepcija jednog virtuelnog „društva spektakla“, posle sutra. U stihovima pesnikinje-performerke Dragoslave Barzut odvija se subverzija na dva nivoa: na grafičkom, gde slovo, gotovo na letristički način, podriva pismo, i na seksualnom gde lirski subjekat osporava, obezličuje zadatu seksualnost i svoju ulogu u takvoj seksualnosti. Tamara Šuškić, koja se javlja posle duže pauze, u svojim prepoznatljivim stihovima-sinkopama niže scene koje podsećaju na nemontirane filmske kadrove. „Brze“ stihove Viktora Radonjića generiše paronimija, ali iako ih odlikuje izrazita zvučnost, kroz isprekidane slike oni donose samosvojnu refleksiju o egzistenciji subjekta i njegove reči.

Tematski odeljak o poeziji čine tekstovi savremenih nemačkih pesnika posvećeni problematici nastanka pesme. Na tragu Bena i Valerija, o ličnim pesničkim iskustvima progovaraju Norbert Humelt, Ginter Helmih i Karl Krolov. U ovim tekstovima pisanje pesme se čas poima kao „proizvodnja“ i kao „pravljenje“, a čas kao „plod nadahnuća“. Te oprečnosti u tekstovima polemišu na interesantan način. O tome u uvodnom tekstu Stvaralački tabu piše Marko Stojkić, koji je priređivač temata.

Uživajte u čitanju!

http://www.agoncasopis.com/

Bojan Savić Ostojić