субота, 25. јун 2011.

agon broj 13


Trinaesti broj časopisa Agon u rubrici prevedena poezija predstavlja čitaocima savremenu britansku poeziju, preciznije poeziju predstavnika pokreta British poetry revival. U uvodnom tekstu, priređivač rubrike Bojan Vasić definiše osnove poetike ovog pokreta poredeći ga sa dominantnijim strujama koje su u to vreme postojale na britanskoj pesničkoj sceni i mapira književno-društveni kontekst u kojem su stvarali predstavnici ovog pokreta. Pored uvodnog teksta, objavljujemo izbore iz poezije Roja Fišera, Dž.H. Prina, Lija Harvuda i Alena Fišera. Po rečima priređivača rubrike, u poeziji Roja Fišera dolazi do kombinacije vilijamsovski preciznih i realističnih opisa i epistemološkog skepticizma, često praćenog očuđujućim, halucinantnim vizijama. Izraz Dž. H. Prina, koji je poznat kao inicijator kembričkog kruga pesnika, karakteriše taman i ponekad teško prohodan jezik, sa mnoštvom retkih reči i specijalističkih izraza iz raznih oblasti koji obrazuju, u kontekstu pesme, gotovo autonomne stihove. Li Harvud je pesnik na koga su veliki uticaj izvršili predstavnici bit pokreta i njujorške škole. Za njega karakteristični artificijelni jezik, na tragu nadrealističkog automatizma, u nekim ostvarenjima zamenila je tematika mitizacije kolonijalnog sveta i propadanja Britanskog carstva. Alen Fišer je autor koji u mnogim svojim knjigama vodi kreativni dijalog sa američkim pesnikom Čarlsom Olsonom. Pisao je poeziju u kojoj postoji svest o istorijskoj i geografskoj uslovljenosti određenih toposa i mnoštva uticaja koji ih oblikuju, ali se kasnije posvetio autorefleksivnoj i konceptualnoj poeziji.
U rubrici poezija zastupljene su pesme Marka Paunovića, Eme Stefanovske, Mladena Šljivovića i Enesa Halilovića. Marko Paunović u poemi izrazitog ambijetalnog potencijala, inspirisanoj muzikom islandskog eksperimentalnog kompozitora Johana Johansona dekonstruiše pesnički glas, kako na grafičkom, tako i na semantičkom nivou. Dekonstrukcija je prisutna i u poeziji Eme Stefanovske, ali na jednom svesno eksplicitnijem nivou koji uspelo razaranje teksta bazira na rodno osetljivom pesničkom toku svesti. Znatno je drugačija poezija Mladena Šljivovića iz novog rukopisa, Zen gril. Transparentniji jezik njegovih pesama obiluje humorom, kao i kombinovanjem motiva pop kulture sa ironizovanim i svesno uprošćenim asocijacijama na zen filozofiju. U ciklusu Nova Gvineja, Enes Halilović, njemu svojstvenim pripovedačkim, a opet svedenim tonom, kroz poentirane završnice pesama, prikazuje osobenosti sveta jednog ostrvskog naroda.
Rubrika o poeziji donosi temat posvećen pesnikinji Mirjani Stefanović koji je priredila Jelena Milinković. Okosnicu temata čine eseji Dubravke Đurić i Jelene Milinković. Tekst Dubravke Đurić poeziju Mirjane Stefanović tumači u kontekstu ženske poezije koja egzistira u okviru druge generacije srpskih modernističkih pesnika/inja u uslovima jugoslovenskog socijalizma. Sa druge strane, tekst Jelene Milinković ispituje složenu egzistencijalnu tematiku telesnog u poeziji Mirjane Stefanović, naročito u zbirci Indigo. Pored ovih eseja, objavljujemo i kolaž fragmenata preuzetih iz recenzija knjiga Mirjane Stefanović koje su tokom prošlih pola veka bile objavljivane u domaćoj periodici. Temat upotpunjuje izbor iz pesništva pesnikinje, kao i bio-bibliografska beleška.
Uredništvo se posebno zahvaljuje Bojanu Vasiću i prevoditeljki Jovani Savić koji su čitaocima Agona omogućili upoznavanje sa britanskim pesnicima, predstavnicima pokreta British poetry revival.
Uživajte u čitanju!

Vladimir Stojnić

www.agoncasopis.com

субота, 18. јун 2011.

Драгослав Андрић



Један рани Драгослав Андрић, непрепознатљив за читаоце који га знају преко Сваштаре и Стерео-стихова, промишља (прецизно попут Дипена у "Моренама") свој однос са светом предмета, сопствену опредмећеност. Потоње Андрићеве преокупације, везане за језичке експерименте, у овом сведеном дискурсу се ни не назиру. (Можда би структурни изазови Сваштаре били корак уназад у односу на проблематику Из дневника?)


*

Те тако, улазим у своје очи неподударан са самим собом. Ходом још лепљивим од сна, саплићем се о костур јучерашњег дана. Отвореним шакама размичем минуте, упирем челом у сате. Присећам се себе, пабирчим се, постепено се претварам у штиво које се зна напамет, у присилну мелодију што сама себе звиждуће.

Ухваћен у шкрипац између два покрета, док ми мој сопствени корак стоји на путу, собом крчим пут туђој мисли.

---

Кренути некуд а немати појма зашто, вратити се а то и не опазити, у међувремену не постављати себи никаква питања, бити просто пратилац свог сопственог живота, својим знањем о себи разликовати се од себе, ископавати се из наслага наслеђеног искуства и присилног памћења, уткивати се у раздаљине и протицања и мимогреде, развезивати раскрснице, разјуривати стране света, прилагодити вечност ритмовима свог пулса, и вратити се, вратити изненада, не питати се чему, немати појма зашто.

---

Кад сперем са себе сва стања, загледам се у тачку и сав се провучем кроз њу, нађем се тако са друге стране себе, као преврнута рукавица, већ празна а још топла.

Неначети утисци чекају да их пробудим, да их извучем из лежишта и пренесем кроз себе. Утисак, то није нешто моје, то није ништа друго до покрет неживог к мени. Утисци, то су руке предмета, које ме траже и грле.

Ја сам одбегло сећање ствари.

---

Стао сам и погледао у даљину: нешто је хтело да ме се сети.

У том тренутку, полако, крај мене је прошла нека сенка, вукући свог човека.


Драгослав Андрић (1923-2005)
Из дневника, Просвета, 1972,
стр. 13, 24, 36-37.


уторак, 7. јун 2011.

promocija 12. broja Agona u SKC-u u Beogradu


Poštovani čitaoci,
Jurodivi blog vas obaveštava da će se promocija 12. broja časopisa Agon održati u sredu, 08. juna, sa početkom u 19 časova u Maloj sali na spratu Studentskog kulturnog centra, Beograd, Kralja Milana 48.

Učestvuju autori i prevodioci zastupljeni u najnovijem broju: Sonja Šljivić, Vladimir Tabašević i Biserka Rajčić. Stihove Žaka Ruboa na francuskom čita Vesna Trailović. Program vode urednici Vladimir Stojnić i Bojan Savić Ostojić.

Vidimo se tamo!